Lijeva strana mozga pomaže da pri uočavanju detalja, poput slika koje kad se kreću čine film. Također, rastavlja stvari na manje dijelove i zasebno ih proučava.
Lijeva polutka kontrolira manje skupine mišića i finu motoriku.
Pri upotrebi prstiju na rukama ili na nogama, kao i šake i stopala, kada npr. vežemo vezice na cipelama, sviramo klavir i sl. upotrebljavamo lijevu stranu mozga.
U njoj se nalaze centri koji brzo pokreću mišiće u grlu kako bi dijete moglo reproducirati riječi i tako se sporazumijevati.
Lijeva polutka pretvara zvukove slova i slogova u razumljiv jezik i zbog toga ju nazivamo verbalnom stranom mozga.
Kada se raspravlja o temi matičnih stanica na čije presađivanje često roditelji djece s teškoćama iz autističnog spektra odlaze, dolazi do zaključka o neučinkovitosti zbog toga što je poznato da je desna polutka zadužena za osjetilni živčani sustav, tj. osjetilo vida i sluha.
Sve što ima veze sa lijevom polutkom u mozgu vezano je za jezik. Čitanje, pisanje, govor i interpretacija pročitanog odvijaju se u lijevoj strani. Ona uočava i čita zasebne riječi u rečenici te prevodi njihovo značenje, slovo po slovo, slog po slog.
Lijeva polutka doslovni je dio mozga te shvaća samo osnovno značenje neke riječi.
Često se naziva i svjesnom stranom mozga. Uključena je u svaki svjestan pokret koji naše tijelo napravi, kao i u svjesno mišljenje.
Za pisanje zadaće, učenje pjesmice na pamet, čitanje knjige, rješavanje matematičkih problema upotrebljava se lijeva polutka.
Ona obavlja osnovne matematičke operacije, aritmetiku, računanje i pamćenje redoslijeda brojeva, stoga je i logička polutka.
Dobra je u uočavanju uzoraka, tj. pomoću nje može se pretpostaviti što dolazi sljedeće u nekom nizu, a jezik se razvija upravo zbog mogućnosti prepoznavanja uzoraka i zbog toga se vjeruje da dijete može s lakoćom usvojiti novi jezik.
Nažalost, činjenica o učenju novog jezika zbog velikog utjecaja medija često se roditelji zavaraju jer dijete krene progovarati na engleskom jeziku, koji se pokaže nefunkcionalan.
Virtualne se igrice temelje na prepoznavanju uzoraka.
Lijeva strana mozga voli rutinu, voli ponavljati radnje, jako je znatiželjna i stoga se ne treba ljutiti na znatiželjne susjede jer im samo funkcionira lijeva polutka bez kontrole desne.
Zadužena je za inteligenciju, osobito verbalnu inteligenciju i lakše se mjeri tradicionalnim IQ testovima od desne polutke.
Kada je riječ o ponašanju, bitno je naglasiti da je lijeva polutka ta koja kontrolira pristupna ponašanja, a to je način na koji prilazimo nekoj situaciji, npr. proučavanje detalja, analiziranje, pamćenje uzoraka.
Ta strana mozga zadužena je za pozitivne emocije i motivaciju, sreću, zabavljanje, ona inicira naše aktivnosti, stoga kada je netko neaktivan ili lijen, ne smijemo se ljutiti nego nastojati aktivirati lijevu stranu mozga.
Također, kontrolira ljutnju.
Zadužena je za tonove visokih frekvencija koji se brzo izmjenjuju te vizualno obrađuju najsitnije detalje, a vremenska usklađenost zvuka i slike mora biti savršena kako bismo pravilno shvatili detalje onoga što vidimo i čujemo.
Kao i u desnoj i u lijevoj se polutki nalaze centri za kontrolu imunološkog sustava.
Ona ga aktivira kako bi se borio protiv infekcija i toksina.
Stimulira rast i razvoj imunološkog tkiva, limfe, u kojoj se nalaze bijele krvne stanice i ostale imunološke stanice.
Kada je dijete bolesno, lijeva strana mobilizira imunološki sustav i pokreće borbu.
Vjeruje se da je uzrok depresivnih stanja smanjena aktivnost lijeve strane mozga.
Slaba upotreba jezika i govora jedna je od glavnih značajki neravnoteže u lijevoj polutki, a problemi su izraženiji kako dijete odrasta jer ponekad roditelje sustav odvede u krivom smjeru, potičući govor, bez razvijene ravnoteže u desnoj strani mozga.
Djeca ne mogu pravilno identificirati ni čuti zvukove slova, što može biti zbog teškoća u obradi riječi i zvuka.
Djeca nemaju sluha i ne mogu otpjevati pjesmicu.
Često su djeca sklona infekcijama, prehladama, upalama uha i sl., imaju problem u prehrani, poremećaj senzorne integracije, težu obradu auditivnih informacija, loš rukopis, dispraksiju, diskalkuliju, disleksiju…
Pripremila: Marija Klarić.