Asimetrični refleks: Reakcija na refleks na jednoj strani tijela koja je različita od reakcije na suprotnoj strani.
ATNR: Asimetrični tonički refleks vrata.
ATP (adenozin trifosfat): Molekula stvorena i pohranjena u svakoj stanici čovjeka. Svi fiziološki procesi kojima je potrebna energija, poput replikacije stanica, dobivaju energiju iz ATP-a. Atp se sintetizira u mitohondrijima – organelama unutar citoplazme. Laser niske razine proizvodi svjetlost bogatu fotonima, koja potiče mitohondrije na povećanje proizvodnje ATP-a.
Autonomni živčani sustav: Podjela perifernog živčanog sustava koji kontrolira unutarnje organe, uključujući mišiće u srcu, crijevima, mjehuru i maternici. Ima dva glavna podsustava, simpatički i parasimpatički živčani sustav. Oba utječu na iste organe i djeluju suprotno (antagonizam) kako bi održali homeostazu.
- Simpatički živčani sustav aktivira reakcije na stres, uključujući reakciju ”borba ili bijeg” u kojoj nadbubrežne žlijezde luče hormon adrenalin. Adrenalin uglavnom utječe na kardiovaskularni sustav.
- Parasimpatički živčani sustav nesvjesno regulira organe i žlijezde, uključujući salivaciju, lakrimaciju, eliminaciju i probavu. Vagusni živci (deseti kranijalni živci) glavni su živci ovog sustava.
Binauralni sluh: Oba uha zajedno rade na obradi slušnih informacija.
Bionokularni vid: Oba oka zajedno rade na obradi vizualnih informacija.
”Borba ili bijeg” – reakcija na stres kojoj posreduje simpatički živčani sustav. Reakcija uključuje obilnu sekreciju hormona adrenalina iz nadbubrežnih žlijezda. Adrenalin najviše utječe na kardiovaskularni sustav.
Cerebellum: Mali mozak; dio mozga koji se nalazi ispod okcipitalnih režnjeva, a čini se kao zasebna struktura. Površina je prekrivena paralelnim žljebovima. Mali mozak regulira i koordinira voljne mišićne pokrete, posebice fine pokrete. Također, pomaže u održavanju držanja i ravnoteže.
Cerebralna paraliza: Poremećaj položaja i pokreta tijela, uzrokovan ozljedama ili malformacijama mozga u prenatalnom, perinatalnom (oko rođenja) ili postnatalnom vremenskom razdoblju. Iako je stanje neprogresivno u mozgu, mišićno – koštano i ostala tkiva mogu i dalje slabjeti. U SAD – u je to glavni invaliditet koji utječe na funkcionalni razvoj. Dijete često nije u stanju normalno kontrolirati motoričke funkcije. Također, mogu se javiti kognitivna oštećenja i druge razvojne poteškoće. Dijete može imati poteškoće s govorom, vidom, sluhom, učenjem i osamostaljivanjem, ovisno o mjestu i stupnju oštećenja mozga.
Cerebrum: Veliki mozak; veliki gornji dio mozga. Sastoji se od dviju simetričnih polutki povezanih na dnu ogromnim snopom živčanih vlakana, žuljevitim tijelom (corpus callosum), koje osigurava njihovu međusobnu komunikaciju. Veliki mozak kontrolira motoričke i osjetilne funkcije, kao i veće mentalne funkcije (misao, emocije i pamćenje). Veliki mozak upravlja voljnim radnjama, u suradnji s malim mozgom, koji leži ispod okcipitalnih režnjeva velikog mozga.
Corpus callosum: Žuljevito tijelo; velika traka neuronskih vlakana presvučena mijelinom koja povezuje i osigurava komunikaciju između lijeve i desne polutke cerebruma.
Dorzifleksija: Pokret nožnih prstiju prema potkoljenici.
Diskalkulija: Poteškoće u učenje karakterizirane teškoćama u učenju ili razumijevanju aritmetike. To uključuje poteškoće u razumijevanju brojeva i učenju kako njima manipulirati.
Disgrafija: Specifična teškoća u učenju koja umanjuje fizičku sposobnost izvođenja pisanja ili sprječava prenošenje misli na papir.
Disleksija: Bilo koji deficit koji utječe na tečnost ili razumijevanje rima u riječima ili teškoće u prepoznavanju zvukova suglasnika ili samoglasnika; teškoće u vizualizaciji pisanog teksta za lakše razumijevanje; zamjena slova pri čitanju ili pisanju. Neintegrirani refleksi mogu biti temeljni uzrok tom stanju.
Ekstenzija: Ispravljanje udova ili cijelog tijela.
Fleksija: Savijanje udova ili cijelog tijela.
Frontalni režanj: Čeoni režanj, smješten iza čela, prednji je dio obiju polutki mozga. To je najveći režanj i uključen je u veće kognitivne funkcije poput planiranja, organiziranja, ponašanja i rješavanja problema. To je centar osobnosti, društvene interakcije i emocija. Stražnji dio čeonog režnja sadrži motorna područja koja stvaraju i prilagođavaju kretanje. Čeoni režanj integrira primitivne reflekse dok se dijete kreće kroz normalan neurološki razvoj.
Hipertonija: Visok mišićni tonus.
Hipotonija: Nizak mišićni tonus.
Koherentna svjetlost: Svjetlost čiji su valovi međusobno ”usklađeni” (poravnati). Koherentnost je oznaka laserske svjetlosti.
Kolimirani snop svjetlosti: Svjetlosni snop čije paralelne zrake putuju na velike udaljenosti s vrlo malim širenjem.
Konkretno razmišljanje: Stanje u kojemu dijete obrađuje činjenice i iskustva na doslovan način, ali nije u mogućnosti primijeniti apstraktne zaključke ili generalizaciju.
Kontralateralni refleks: Refleks koji se javlja na strani tijela suprotnoj od strane na kojoj je bio podražaj.
Križno-lateralno kretanje: Prelazak ruku i/ ili nogu preko središnje linije tijela od glave do pete.
Maleolus: Koštana, kuglasta izbočina sa svake strane gležnja.
Medulla oblongata: Produljena moždina, najniži dio moždanog debla. (Moždano deblo je stražnji dio mozga koji se spaja s leđnom moždinom). Produljena moždina kontrolira autonomne funkcije (npr. disanje, otkucaje srca, krvni tlak). Prenosi živčane signale između mozga i leđne moždine.
Melatonin: Endokrini hormon koji izlučuje pinealna žlijezda (epifiza) u mozgu. Također, proizvode ga mrežnica i gastrointenstinalni trakt, a tada djeluje kao parakrini hormon. Melatonin regulira ritam budnosti i spavanja, a upotrebljava se za liječenje nesanice. Djeluje i kao važan antioksidans i može utjecati na spolni razvoj.
Mijelin: Bjelkasta tvar koja tvori ovojnicu koja djeluje kao električni izolator oko živčanih vlakna kralježnjaka, obično samo oko aksona neurona. Mijelin je neophodan za pravilan prijenos živčanih impulsa. Demijelinizacija – gubitak mijelinske ovojnice – karakteristika je nekih neurodegenerativnih autoimunih bolesti poput multiple skleroze.
Moždana dominacija: Razvoj dominantne lijeve ili desne strane mozga. Desna strana mozga povezana je s intuitivnom, spontanom i kvalitativnom mišlju; lijeva strana mozga povezana je s činjeničnom, analitičkom i kvantitativnom mišlju. Unatoč razvoju moždane dominacije, te dvije strane trebale bi surađivati.
Moždani korteks: Moždana kora; tanki sloj tkiva koji prekriva mozak (debljina 1, 5 – 5mm). Najviše obrade informacija u mozgu događa se ovdje. Korteks je podijeljen u četiri režnja: parijetalni, koji obrađuje senzorne informacije; frontalni, koji obrađuje odlučivanje i planiranje; okcipitalni, u velikoj mjeri povezan s vidom, temporalni, povezan s pamćenjem, emocijama, sluhom i jezikom.
Okcipitalni režanj: Zatiljni režanj, sadrži primarni vidni korteks u kojemu se odvija većina vizualne obrade. Percepcija boja i oblika (uključujući i geometrijske oblike i slova abecede) pojavljuje se ovdje i to je režanj odgovoran za snove. Poremećaji okcipitalnog režnja, uključujući epilepsiju okcipitalnog režnja, mogu izazvati vizualne halucinacije.
Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP): Anksiozni poremećaj koji se sastoji od opsesivnih misli i kompulzivnih radnji koje, u težim slučajevima, mogu spriječiti normalno funkcioniranje na poslu, u školi ili kod kuće. Tipične kompulzivne radnje su gomilanje stvari i opetovano pranje ruku.
Parasimpatički živčani sustav: Pogledajte ”autonomni živčani sustav.”
Parijetalni režanj: Tjemeni režanj, obrađuje senzorne informacije iz različitih dijelova tijela i odgovoran je za prostornu svijest. Ovdje se obrađuju senzorne informacije iz mnogih izvora, osobito vizualne. Osim toga, parijetalni režanj važan je u jezičnim (čitanje i pisanje) i matematičkim funkcijama.
Pinelana žlijezda: Epifiza, mala endokrina žlijezda veličine graška, smještena blizu sfenoidne (klinaste) kosti između dviju polutki mozga. Proizvodi hormon melatonin, koji utječe na ritam buđenja i spavanja.
Posturalni refleksi: Refleksi čija je funkcija održavanje normalnog držanja tijela. Kad se primitivni refleksi integriraju tijekom prve godine života, pojavljuju se posturalni refleksi koji omogućuju automatsku ravnotežu, posturalnu kontrolu i voljno kretanje. Posturalne reflekse reguliraju viši moždani centri koji su uključeni u izvršenje voljnog pokreta.
Prone (engleski): Pozicija tijela koje leži smještenog licem prema dolje.
Propriocepcija: Sposobnost osjeta relativnog položaja dijelova tijela u prostoru. Npr. čak i s povezom na očima pojedinac može znati da mu je ruka iznad glave.
Sakade: Mali brzi pokreti oba oka, koji se normalno javljaju pri čitanju.
Selektivni mutizam: Psihološki poremećaj uglavnom prisutan kod djece. Ranije se spominjao kao elektivni mutizam, ali sad je jasno da dijete u određenim situacijama ne može govoriti, čak ni ako želi.
Supine (engleski): Položaj tijela koje leži na leđima, licem prema gore.
Simpatički živčani sustav: Pogledajte ”autonomni živčani sustav.”
Temporalni režanj: Sljepoočni režanj, odgovoran za slušnu percepciju. Također, sadrži hipokampus, neophodan za formiranje dugoročnog pamćenja; Wernickeovo područje odgovorno za kontrolu govora; amigdale, koje obrađuju pamćenje emocionalnih reakcija i olfaktorni režanj koji obrađuje olfaktorne informacije (iz nosa). Temporalni režanj odgovoran je i za čitanje s razumijevanjem i retenciju, kao i za vizualno pamćenje.
Vagusni živac: Živac lutalica, deseti od 12 uparenih kranijalnih živaca. Iz produžene moždine proteže se kroz glavu i vrat do prsnog koša i trbuha, gdje se grana u unutarnje organe. Šalje osjetilne informacije vezane za unutarnje organe do mozga. Vagusni živci glavni su živci parasimpatičnog živčanog sustava.
Vertigo: Vrtoglavica – osjet kretanja iako je tijelo nepomično. To je uzrokovano abnormalnošću vestibularnog sustava u unutarnjem uhu. Može dovesti do mučnine, povraćanja i poteškoća s ravnotežom.
Vestibularni sustav: Nalazi se u unutarnjem uhu, sastoji se od polukružnih kanala, koji registriraju rotacijsko kretanje i otolita, koji registriraju linearno ubrzanje, uključujući gravitaciju.
Zarobljeni lutajući (vagusni) ili drugi živac: Fizička blokada lutajućeg živca (vagusa) u prsima, trbuhu ili vratu. Lutajući živci su glavni živci parasimpatičkog živčanog sustava, stoga njihova blokada može značajno utjecati na ovaj sustav. Ta blokada može dovesti do reakcije povlačenja koja se vidi kod djece sa zadržanim refleksom paralize uslijed straha.
Pripremila: Marija Klarić