Prema mom opažanju dijete s dg.autizma ima poteškoće u vizualnom, auditivnom, taktilnom sustavu, gustativnom i olfaktornom, a posljedica toga je interaktivna komunikacija, zakazuje mu funkcioniranje čeonog režnja, slabe razvijenosti pluća, srca, a posljedično nedovoljno kisika, svakodnevna izloženost stresu, prehrani koja nije u sustavu osjetila probave, nedovoljan unos vode, proteina i slično.
Dezintegrirano i ne potpuno funkcioniranje mozga, sklonost da se djeluje refleksno i reaktivno je odlika njegova trenutna ponašanja.
Stres iz različitih situacija u okruženju, razvoju, obitelji i društvu postaje okidač koji u živčanom sustavu pokreće zbivanja koja upravljaju ponašanjem usmjerenim na preživljavanje.
Kronična izloženost stresu koči puni razvoj mozga i učenje.Dolazi do ne mogućnosti razvoja neuronske mreže u čeonim režnjevima i kao rezultat imamo teškoće u učenju.
Sva ponašanja od prekomjerne aktivnosti , pažnje, neobuzdano ponašanje, nesposobnost kontrole vlastitog ponašanja u skladu s društvenim normama, neprestano pričanje, nehotični i neuravnoteženi ili slabo kontrolirani pokreti, neosjetljivost za potrebe i osjećaje drugih su vezana i spadaju u područje djelovanja čeonog režnja
Frontalni dijelovi režnjeva upravljaju finim motoričkim pokretima, unutarnjim govorom, samokontrolom i rezoniranjem.Zbog toga im nedostaje razvoj povezane neuronske mreže i mijelinizacija u području istih.
Stalno glasno brbljanje još je jedna karakteristika koja ukazuje na nedostatak razvoja unutarnjeg govora koji kontrolira društveno ponašanje.Također se pokazuje nedostatak dubokih osjećaja poput suosjećanja, samilosti, ljubavi prema drugima i njihovim potrebama i osjećajima.
Najznačajnije smanjenje moždane aktivnosti u istraživanjima otkriveno je u premotoričkom korteksu i višem prefrontalnom korteksu frontalnih režnjeva.
Ta područja mozga su ključna za unutarnji govor koji upravlja ponašanjem i planiranjem u svrhu kontrolirane fine motorike, integriranog, kreativnog mišljenja i viših razina emocija poput suosjećanja i nesebičnosti.
Prefrontalni korteks sa svojim vezama s Brocinim područjem na lijevoj strani, za motoričku kontrolu govora, utječe na usmjerenost pažnje, motoričku aktivnost i sposobnost promišljanja prije djelovanja.Vrlo je važan i odgovoran za finu motoričku koordinaciju, formalno razmišljanje visoke razine.
Neuropsihijatar dr.Jay Giedd pretpostavlja da u ovakvim slučajevima dolazi do kvara u čeonim režnjevima i manjim frontalnim područjima žuljevitog tijela.Manje frontalno žuljevito tijelo podrazumijeva komunikacijske probleme između dviju hemisfera.
.