O masaži i četkanju

MASAŽA ILI SUHO ČETKANJE – područja:

• ČELO (čeoni režanj-lobus frontalis) – jer je to primarno MOTORIČKO PODRUČJE. Somatotopnu projekciju ovdje imaju skeletni mišići trupa, udova i glave. Područje u prednjem dijelu čeonog režnja (prefrontalni dio) područje je opće integracije. Tu nastaje problem s početkom aktivnosti ili s prelaskom jedne vrste aktivnosti na drugu (stereotipije, rigidnost, perseveracija), repetitivno i produljeno nastavljanje neke aktivnosti ili ponavljanja istog odgovora na različita pitanja. Dolazi do nedostatka svijesti o sebi i manjka samokritičnosti, do nemogućnosti planiranja aktivnosti, a razvijaju se teškoće procjene socijalne situacije, nepredvidiva ponašanja, impulzivnost. Potrebno je izmasirati POT područje, tj. parijeto-occipito-temporalno područje, koje je značajno asocijativno područje. To je zona preklapanja VIDNIH, SLUŠNIH I TAKTILNO KINESTETIČKIH informacija:
• ORIJENTACIJA
• RAZUMIJEVANJE
• PRODUKCIJA GOVORA

Masirati:

• TJEME (tjemeni režanj-lobus parietalis) jer je to primarno SOMAESTETIČKO PODRUČJE (sustavi zaduženi za tjelesne osjete), a dijele se na:

Eksteroceptivno	– percepcija mehaničkih podražaja (dodir)
	– percepcija toplinskih podražaja (temperatura)
	– percepcija nocioceptivnih podražaja (bol)

Proprioceptivno	– prati informacije o položaju tijela koji dolazi iz proprioceptora.
Interoceptivno	– pruža informacije o stanju unutar organizma.

Somaestetičko područje je područje za toplo, hladno, dodir, bol, za osjetne organe koji su u koži, potkožnom tkivu, zglobovima, mišićima i tetivama.

Masirati i tretirati:

• SLJEPOOČNICE (sljepoočni režanj-lobus temporalis) jer je to primarno slušno područje (nalazi se u gornjem dijelu gyrus temporalis superior).

Ovdje je važno obratiti pozornost na unutarnje uho, gdje je smješten receptor za ravnotežu, kao i na pužnicu, gdje se nalaze slušni receptori.

Također je važno masirati SEKUNDARNO SLUŠNO PODRUČJE, a to je područje stražnjeg dijela temporalne vijuge jer oštećenjem njega ili odumiranjem/ gašenjem njegovih receptora dolazi do nerazumijevanja riječi i govora na djetetu ili pacijentu poznatome jeziku.

• POTILJČANI (zatiljni) režanj-lobus occipitalis jer je to primarno VIDNO PODRUČJE.
• ZJENICU (pupilla) – nalazi se u sredini šarenice i širi se ili sužava ovisno o intenzitetu svjetla i regulira se preko trećeg živca (oculomotorius). N.oculomotorius regulira skupa sa n. abducensom i n. trohlearisom pokrete očnih jabučica, a ispituju se zajedno. Vratni dio simpatičkog autonomnog sustava također sudjeluje s trećim moždanim živcem u inervaciji palpebre (očnog kapka) i zjenice, stoga je također važan. Prilagodba veličine zjenice na promjene osvjetljenja kompromis je između osjetljivosti (sposobnost detektiranja slabo osvijetljenih predmeta) i oštrine vida (sposobnost percipiranja detalja predmeta).
• Potrebno je masirati ili četkati mišić koji je vezan za vanjsku stranu očne jabučice jer je zadužen za konvergenciju (pravilno usmjeravanje oka na predmet).
• NOS, tzv. gyrus hippocampi jer se tu nalazi primarno NJUŠNO PODRUČJE. Masira se gornji dio nosa zbog sinusa i djelomično nazalnog govora, a vrh nosa zbog ugašenih receptora njušnih putova. Njušni receptori nalaze se u njušnom epitelu nosne šupljine. Zanimljivo je napomenuti da se moždana kora prvobitno razvila kao centar za njuh. Njušni put ide izravno u limbički sustav (emocije, pamćenje) i zatim u koru. Teško se može dogoditi da se izgubi njuh zbog oštećenja njušnog područja, uvijek je u pozadini dodatan uzrok, a sada se to pokazalo kod koronavirusa, odnosno virusa kao razarajućeg otrova.
• USTA – okusni (gustativni) sustav ili okusno područje (donji dijelovi gyrusa postcentralisa i insularno operkularni korteks smješten ispod sljepoočnog režnja – dio koji se četka).

Modificirane kožne stanice smještene su u okusnim pupoljcima koji čine papillae na površini jezika, a ima ih još na mekom nepcu i ždrijelu (lagano masirati ili dodirivati medicinskim štapićima/ spatulama).

Postoje četiri vrste receptora:

-slatko,

-slano

-gorko,

-kiselo.

U zadnje se vrijeme razmatra i peti okus, tzv. UMAMI okus svojstven hrani bogatoj glutamatima. Okusni receptori nemaju vlastite aksone, stoga svaki neuron prima informacije s više receptora. Živčano uzbuđenje nastalo podraživanjem okusnih receptora provodi se putem VII., IX., i X. kranijalnog živca.

Masirati ili četkati:

• LICE (mimički mišići lica – masirati obraze s vanjske i unutarnje strane ili samo četkom proći sedam pokreta putem ličnog živca – s jedne i druge strane).
• RAME – rameni zglob (pisanje).
• Četkati područje oko KLJUČNE KOSTI jer je povezana s ramenom (deltoideus, koji radi abdukciju nadlaktice, antefleksiju, retrofleksiju, rotaciju – tu su mišićne niti koje polaze s ključne kosti,  kao i dijelova lopatice, a skupljaju se i hvataju za nadlaktičnu kost). Deltoideus podiže ruku u vodoravan položaj, a njegov prednji dio anteflektira nadlakticu i rotira ju prema unutra, dok njegov stražnji dio retroflektira nadlakticu i rotira ju prema van.
• VRAT – POTKOŽNI VRATNI MIŠIĆ (od Adamove jabučice lagani pritisak do vrha brade, kao da dijete želite obrisati – ili prolaziti četkom).
• BRADU (prema dolje, naprijed, nazad, lijevo i desno).
• GRUDNI KOŠ (TZV. ZAMRZNUTI GRUDNI KOŠ) masirati dubokim pritiskom također u smjeru kazaljke na satu. Važan je za udah i izdah.
• USNE (mišić usana).
• VANJSKI DIO RUKE (od ramena prema laktu).
• UNUTARNJI DIO RUKE (od ramena prema laktu).
• TRBUŠNU ŠUPLJINU (područje gdje se odvaja grudni koš od trbušnog dijela).
• ZDJELICU (pelvis) – nalazi se na donjem dijelu kralježnice, a u apraksiji je opisana kao bitna za pisanje i čitanje. Zdjelica je ključni dio ljudskog kostura jer pruža snažnu potporu na kojoj kralježnica stoji, dok je u isto vrijeme povezana s nogama. Važna je kod apsorpcije primitivnih refleksa, odnosno njihovom dužem perzistiranju od djetetove druge godine života. To se odnosi na raspon kretanja noge, točnije natkoljenice, uključujući fleksiju (podizanje), ekstenziju (ispružanje), abdukciju (kretanje nogu bočno od tijela, tj. odmicanje, adukciju (bočno kretanje unatrag prema tijelu, primicanje) te vanjsku i unutarnju rotaciju (kružno kretanje tijela i medijalno). Snagu i podršku zgloba pružaju vlakna zglobne čahure i pet kompleta ligamenata (iliofemoralni, pubofemoralni, ischiofemoralni, poprečni ligament acetabuluma i ligament glave bedrene kosti). Kod imitacije pokreta i pamćenja djece s problemom vidne percepcije to je područje vrlo važno tretirati, a četka se područja ingvinalnog kanala i kukova, zatim kvadricepsi i hamstringsi.

Masirati:

• PRSTE NA RUKAMA (u zglobu okretati prste u smjeru kazaljke na satu i brojiti do sedam. Ako je potrebno, svaki prst podijeliti na zglobove i okretati svaki zglob (važno tretirati jer su tu završetci živaca).
• VANJSKI I UNUTARNJI DIO BEDARA (kao i kod ramena tu se nalaze potkožne fascije, a dijete pokazuje gestom je li bolno ili pretjerano škakljivo). Kada izvršite dubok pritisak, a pod rukom vam se osjeti kao snop kuglica ili cjevčica, to znači da fascija nije u dobrom stanju.
• NOGE ISPOD KOLJENA – potkoljenica jer je tu najčešće zadržan babinski, openheim i chaddock refleks
• NOŽNE PRSTE KAO I STOPALA.

Pripremila: Marija Klarić