Vida Demarin i Zlatko Trkanjec u Neurologiji za stomatologe[1] napisali su:
Patološki su refleksi oni kojih nema u normalnim uvjetima, a pojavljuju se pri patološkim oštećenjima središnjeg živčanog sustava.
Najznačajniji je patološki refleks refleks Babinskog, koji pripada ekstenzornoj varijanti plantarnog refleksa (povlačenje predmeta od pete vanjskom stranom stopala do dorzalne ekstenzije palca, dorzalne ekstenzije i abdukcije ostalih prstiju), tzv.fenomen lepeze zbog čega se naziva i ekstenzornim plantarnim refleksom.
Refleks Babinskog prisutan je pri oštećenju kortikospinalnog puta – gornjeg motoneurona.
Postoji nekoliko modifikacija tog refleksa, a isti odgovor može se dobiti povlačenjem predmeta iznad medijalnog maleola – Chadockov znak, povlačenjem palca po rubu tibije – Oppenheimov znak, stiskanjem mišića lista – Gordonov znak, bockanjem dorzalne površine stopala iglom – Bingov znak, pritiskom na prednju stranu tibije – Strumpelov znak.
Autonomni refleksi imaju za izvršne organe glatke mišiće i žlijezde.
Refleks zjenica izaziva se osvjetljavanjem zjenice, a refleksni je odgovor suženje zjenice.
Aferentni neuron čine vlakna vidnog živca, a aferentna su parasimpatička vlakna koja se iz Westphal-Edingerove jezgre pridružuju n.oculomotorius, prekopčavaju se u ganglion ciliare i inerviraju m.sphincter pupillae.
Zbog nepotpunog križanja vlakana dolazi do obostranog suženja zjenica.
Posturalni su refleksi složeni refleksi zaduženi za održavanje uspravnoga stava i položaja tijela u prostoru.
Uvjetovani su refleksi složeni refleksi pri kojima nevezani podražaj dovodi do određene reakcije.
Npr., najpoznatiji je klasični Pavlovljev eksperiment, u kojemu psi dobivaju hranu uz zvonjenje te im se slina pojavljuje uz zvuk zvona i onda kad nisu dobili hranu.
POREMEĆAJI OKULOMOTORA, koji su rehabilitacijski prva okosnica u rješavanju npr. dijagnoze autizma i sl.
Okulomotori ili bulbomotori mišići su koji pomiču očne jabučice. Također su vezani za određene reflekse, koji se gotovo nikada ne testiraju kod zapaženih teškoća u razvoju.
Svaku očnu jabučicu pomiče 6 mišića.
Četiri su ravna i dva kosa.
Ovisno o mjestu oštećenja poremećaji okulomotora mogu biti infranuklearni, nuklearni, internuklearni ili supranuklearni.
Strabizam ili škiljenje označava poremećaj položaja vidnih osi oba oka.
Može biti konvergentan kada se osi križaju ili divergentan kada vidne osi divergiraju.
Paraliza konvergencije označava nemogućnost konvergencije očnih jabučica uz očuvanu funkciju obaju medijalnih ravnih mišića, a nastaje oštećenjem centra za konvergenciju.
Obilježena je dvoslikama pri gledanju bliskih predmeta koje nestaju pri gledanju udaljenih predmeta.
Tako se treba zapitati plače li dijete upravo zbog neispitane problematike i zbog neispitanog određenog refleksa, koji je uzrok takve paralize i zašto cijenjeni stručnjaci pišu uzrok, ako po tom uzroku ne postoji mogućnost rehabilitacije u praksi.
Autizam je nakon dijagnoze jedno veliko gradilište gdje se rehabilitacija odvija poput građevina koju ”vode stranci, a ne znaju kako se drži lopata.”
Na razini pojedine države bilo bi puno isplativije uvesti u obrazovni sustav novosti iz područja neurologije, obrazovati neurofizioterapeute, koji bi bili specijalizirani za različite vrste problema djece nakon 3 mjeseca starosti, tj. onda kada određeni refleksi trebaju biti integrirani.
Gradnjom objekata za određene rehabilitacijske centre zahtjevan je posao koji ne znači puno ako se u tim objektima rehabilitacija bude provodila kako se trenutno provodi.
Trenutno je stanje je nepovoljno, ali o tome se govori tek glasom određenih udruga i glasom roditelja, no ne i pretjeranim pomakom u praksi.
“Distonije se pogoršavaju stresom i umorom, a mogu se ublažiti osjetnim podražajima.“[2]
O distonijama se malo zna. Pogotovo o posljednje tri riječi. Što znači ublažiti osjetnim podražajima?
Kako će to se to primijeniti u praksi kad se osjetni živčani sustav tijekom obrazovanja prođe kao nevažan?
Također, kako će netko vezati uz dijagnozu autizma podraživanje i čemu služe edukacije kao što je Ergon IASTIM tehnika opuštanja mišića, ligamenata i fascija, koja se koristi u razvijenijim svjetskim klinikama i sportskim klubovima jer je to tehnika koja daje trenutni rezultat.
To je tehnika koja se upotrebljava za cijeljenje oštećenog tkiva te za odgovor tijela i središnjeg živčanog sustava na podražaj s ciljem opuštanja mišića, tretiranja ozljede ili oslobađanja ograničenog pokreta.
Alati kojima se provodi tehnika nisu adekvatni za djecu, jer ih je zahtjevno primijeniti na malodobnu djecu, a posebno na djecu sa zadržanim ili neintegriranim leđnim galant refleksom, djecu koja ne mogu ležati na leđima ili na trbuhu (jer se uočava kako pojedina djeca imaju niz neintegriranih refleksa). Stoga, ako se ne zna kako integrirati reflekse, onda se treba zapitati i što je to poremećaj senzorne integracije, tj. što jedno dijete dobiva provodeći vrijeme u senzoričkim sobama i sl.
Osoblje koja bi zastupalo interese opisane problematike trebalo bi biti vrlo dobro medicinski obrazovano, s ponešto znanja iz drugih oblasti znanstvenih istraživanja, kako bi imalo sposobnost ujediniti i posložiti sustave koji ne funkcioniraju.
Imunološki sustav djece sve je slabiji, također, ne kontrolira se pravovremena aktivacija i deaktivacija timusa (prsne žlijezde), kao ni što znači stres ekrana u odnosu na cijeli organski sustav.
Timus je mjesto gdje sazrijevaju T-limfociti. On se nakon puberteta pretvara u masno tkivo.
Često se evidentira preuranjeni pubertet, stoga se treba zapitati o funkcionalnosti timusa kod određenog djeteta. Zato je u edukaciji roditelja dobro napomenuti npr. kada kupate dijete ili ga dobro i lagano istrljajte ručnikom ili nakon toga laganom masažom nanesite kremu za tijelo.
Time se dovodi do boljeg protoka krvi, tj. bolje opskrbljenosti struktura kisikom, koja zatim rezultira ravnotežom funkcije lijeve i desne polutke u mozgu i poboljšava stanje prisutnosti u aktivnosti u kojoj se dijete trenutno nalazi. Toj žlijezdi treba posvetiti pažnju jer se uslijed stresa smanjuje.
Pripremila: Marija Klarić
[1] Demarin, V. & Trkanjec, Z. (2008) Neurologija za stomatologe. Zagreb. Medicinska naklada.
[2] Demarin, V. & Trkanjec, Z. (2008) Neurologija za stomatologe. Zagreb. Medicinska naklada.