Komunikacijske razvojne ljestvice mjere jezični razvoj od prvih gesti dojenčadi (8 – 16 mjeseci), kao i kasnije starosne dobi djeteta (16-30 mjeseci).
Nužne su za različite probleme s kojima se susreću roditelji djece s teškoćama u razvoju, kada ne znaju kako postupiti te kako i u kojem smjeru treba ići rehabilitacija njihovog djeteta.
Nije dovoljno dijete samo testirati, niti uključiti ga u terapiju koja ne pokriva rehabilitaciju sukladno stvarnom ishodu testiranja. Također, roditelje treba uputiti na to da svaka terapija treba biti kontrolirana, najčešće posredstvom dječjeg psihologa.
Na psihologijskom testiranju dobije se uvid u trenutno stanje djeteta po razvojnim područjima, a najčešća su odstupanja koja se detektiraju vezana uz deficit pažnje i koncentracije, slabija očna koordinacija, okulomotorne teškoće i sl.
Kada se takvi nalazi podrobnije prouče, uočava se niz smjernica po kojima bi se dijete moglo rehabilitirati, ali tu dolazi do tzv. zastoja (ne postoji sustavna interdisciplinarna rehabilitacija).
Tada se s djecom ide ”od vrata do vrata” različitih kabineta i dijete se nađe u sustavu ili pred sustavom obrazovanja, a bez provedene kvalitetne rehabilitacije.
Uvjetno rečeno, zakazuje najprije zdravstveni sustav, zatim obrazovni i na kraju sustav socijalne skrbi (iako je zdravstveni sustav taj koji treba najviše doprinijeti procesu rehabilitacije, ne obuhvaćati samo procjene i testiranja, primjerice – kako je počeo proces školovanja medicinskog osoblja za zamjenu liječnika – tako bi se moglo uvesti i zapošljavanje značajnog broja fizioterapeuta, a također bi trebalo pojačati obrazovanje istog zvanja na polju neuroloških znanosti).
Razvojna ljestvica ukazuje na to što treba paziti prilikom razvoja faze razumijevanja kod dojenčeta, odnosno njegovih prvih riječi:
- reagira li kada ga zovete imenom (okreće se i gleda prema izvoru zvuka)
- Reagira li kada mu kažete npr. ”tamo je mama/tata
- Razumije li uputu ”ne neee!” (na trenutak prestane raditi ono što trenutno radi)
Dijete prije negoli progovori pokazuje neke znakove razumijevanja i reagira na njih:
- Hoćeš piti?
- Hoćeš jesti?
- Ne diraj!
- Ne smiješ to raditi!
- Uzmi!
- Pazi!
- Pljesni!
- Pljuni to! (ako je stavio nešto ne jestivo u usta)
- Sjedni!
- Tiho!
- Otvori usta
Važno je uočiti ima li dijete imitaciju:
- Brr-brrr
- Ga-ga
- Pa-pa
- Jao
- Ku-ku
- Ko-ko-daa
- Pi-pi-pi
- Kukurikuu
- Kva-kva
- Mijau-
- Vau-vau
Također, važno je vidjeti zna li dijete pokazati stvarnu životinju i igračku u obliku životinje
- Buba
- Guska
- Koka
- Konj
- Koza
- Krava
- Lav
- Leptir
- Lisica
- Mačka
- Magarac
- Majmun
- Medo
- Miš
- Ovca
- Pas
- Patka
- Pčela
- Pijetao
- Pile
- Prase
- Ptica
Prepoznaje li stvarno vozila i vozilo igračku
- Auto
- Autobus
- Avion
- Bicikl
- Brod
- Kamion
Prepoznaje li igračke
- Balon
- Kocka
- Lopatica
- Lopata
- Autić
- Beba
- Bager
- Traktor i druge vrste igračaka
Prepoznaje li dijete hranu i piće
- Jaje
- Mrkva
- Krumpir
- Griz
- Čokolino itd.
- Jabuka
- Banana
- Jogurt
- Juha
- Kakao
- Kruh
- Kolač
- Meso
- Mlijeko
- Voda
- Kašica grašak
- Kašica šarena
Prepoznaje li namirnice na tanjuru kao što je npr. tjestenina u juhi
Prepoznaje li što znači pojam odjeća, odnosno:
- Cipele
- Čarape
- Čizme
- Gaćice
- Gumb
- Haljina
- Hlače
- Jakna
- Kapa
- Majica
- Papuče
- Pelene
- Pidžama
Prepoznaje li dijelove tijela?
- Čelo
- Glava
- Guza
- Jezik
- Koljeno
- Kosa
- Lice
- Noga
- Nokti
- Nos
- Obrazi
- Oko
- Palac
- Prst
- Ruka
- Trbuh
- Uho
- Usta
- Zub (zubi)
Prepoznaje li prostorije i namještaj?
- Dnevna soba
- Fotelja
- Kada
- Kauč
- Krevet
- Krevetić
- Kuhinja
- Kupaonica
- Ladica
- Vrtić za igranje
- Ormar
- Pećnica
- Prozor
- Stepenice
- Stol
- Stolica
- Štednjak
- Televizor
- Umivaonik vrata
Razumije li kada se kaže nalog ”Idemo?”
- U park
- U crkvu
- Po cvijeće
- U dvorište
- Na livadu
- Na ljuljačku
- Na plažu
- Na snijeg
- U vrtić
- Van
- U vrt
- U zološki vrt
- Vidi livadu
- Vidi sunce
- Vidi zvijezde
- Vidi mjesec
- Vidi stablo
- Vidi cvijet
Prepoznaje li riječi koje seupotrebljavaju u obitelji?
- Baka
- Beba
- Brat
- Dijete
- Djeca
- Dječak
- Djed
- Djevojčica
- Doktor
- Kum
- Kuma
- Mama
- Sestra
- Stric
- Svoje ime
- Tata
- Teta
- Ujak
Prepoznaje li igre i uobičajene radnje?
- Čekaj
- Da
- Dobar dan
- Doručak
- Hoću
- Hvala
- Ku-ku
- Kupanje
- Laku noć
- Molim
- Ne
- Nemoj
- Pa-pa
Razumije li kratke naloge?
- Baci
- Bježi
- Obriši
- Crtaj
- Očisti
- Daj
- Donesi
- Gledaj
- Grizi
- Guraj
- Hodaj
- Ajde
- Igraj se
- Jedi
- Ljuljaj se
- Otvori
- Pazi
- Pij
- Poljubi
- Pomozi mi
- Reci
- Skoči
Razumije li pojam vremena?
- Sada je dan
- Jutro
- Noć
- Poslije
- Općenito riječ sada
Razumije li opisne riječi?
- Bolestan
- Boli
- Brzo
- Crvena
- Čisto
- Divno
- Dobro
- Fino
- Gladan
- Gotovo
- Hladno
- Lijepo
- Krasno
- Malo
- Mekano
- Mokro
- Mrak
- Nježno
- Plava
- Polako
- Pospan
- Prazno
- Prljavo
- Ružno
- Spava
- Sretan
Razumije li zamjenice (ako je verbalno)?
- Ja
- Meni
- Moj
- Njegov
- Njezin
- Ono
- Ovo
- Tebi
- Ti
- To
- Tvoj
Razumije li upitne riječi?
- gdje
- kako
- kada
- što
- tko
- zašto
Razumije li prijedloge?
- Dolje
- Gore
- Ispod
- Ispred
- Iza
- Na
- Tamo
- Tu
- U
- Unutra
- Van
Razumije li količinu?
- Drugi
- Još
- Malo
- Nema
- Ništa
- Puno
- Sve
- Više
Prve komunikacijske geste!
- Dijete pruža ruku da vam pokaže što drži
- Uzima igračke i daje vam
- Pokazuje rukom ili kažiprstom na neki zanimljiv događaj ili predmet
- Maše pa-pa kada netko odlazi
- Pruža ruke kada želi da ga se digne
- Odmahuje glavom ne
- Kima glavom potvrdno
- Daje znak tiho stavljanjem prsta na usta
- Traži nešto pružanjem ruku i otvaranjem i zatvaranjem šake
- Šalje puse na udaljenost
- Čini ustima mljac, mljac da bi pokazalo kako je nešto ukusno
- Sliježe ramenima ”nema više” ili ”ne znam gdje je”
Čini li vaše dijete nešto od sljedećega?
- Igra se skrivača ku-ku
- Igra se pljeskanjem
- Igra se sjedanja ili čučnja na pod (ringeraja)
- Igra se lovice
- Pleše
Čini li vaše dijete ili pokušava činiti nešto od sljedećega?
- Jesti žlicom ili vilicom
- Piti iz šalice
- Češljati se
- Prati zube
- Brisati lice ručnikom
- Staviti kapu
- Obuti čarape
- Obuti cipele
- Staviti sat, narukvicu ili ogrlicu
- Zaklopiti oči, staviti ruke ispod glave kao da spava
- Puhati ako je nešto vruće
- Držati avion i činiti da ”leti leti”
- Staviti telefonsku slušalicu na uho
- Mirisati cvijeće
- Gurati autić
- Bacati loptu
- Pretvarati se da prelijeva tekućinu iz jedne posude u drugu
- Miješati žlicom zamišljenu tekućinu u šalici
Pretvara li se dijete da je roditelj?
- Stavlja li bebu spavati
- Pokriva li bebu pokrivačem
- Hrani li bebu
- Hrani li bebu žlicom
- Češlja li bebu
- Mazi li bebu
- Gura li bebu u kolicima
- Ljulja li bebu
- Ljubi ili grli bebu
- Pokušava li bebu obući, obuti, staviti joj kapu
- Briše li bebi lice
- Govori li bebi
- Pokušava li staviti pelenu
Pokušava li?
- Mesti metlom
- Staviti ključ u ključanicu
- Udarati čekićem
- Rezati nožem
- Tipkati na računalu
- Otvarati knjigu, slikovnicu ili čitati
- Usisavati
- Zalijevati cvijeće
- Svirati trubu, glasovir
- Prati suđe
- Čistiti prašinu
- Pisati olovkom
- Kopati lopaticom
- Staviti naočale
Sva navedena pitanja roditelj usporedi s djetetovim mogućnostima.
Ne znači da dijete neće naučiti navedene radnje ako trenutno ne može.
Naravno, kada dijete nešto ne može, stvara se frustracija jer senzorički unos to onemogućava, a vrlo lako može biti zbog neintegriranih primitivnih refleksa, što se može provjeriti.
Najčešći su zadržani refleksi kod djece tzv. Babkin palmomental refleks, gdje izostaje pokret kažiprsto, zatim Babinskijev i Leđni galant refleks – očituje se u vidu kretanja očne jabučice u svim smjerovima.
Sve navedeno treba svakodnevno ponavljati i ispitati reflekse, s ciljem prevencije dijagnoze poput autizma.
Pripremila: Marija Klarić