Anizometropija je sastavni dio screening protokola vida kod djece, koji se može izvršiti nakon djetetove dobi od šest mjeseci. Provodi se uređajem kojim bi trebala biti opremljena svaka pedijatrijska ambulanta u svakom gradu/ selu u Republici Hrvatskoj.
Liječnici pedijatri vrše pregled i time svako dijete ima mogućnost rehabilitacije ili pregleda liječnika specijalista oftalmologije, kao sastavi dio rane intervencije.
Rana intervencija započinje rođenjem i traje do treće godine, a nije namijenjena samo djeci s neurorizičnim smetnjama, nego i svakom drugom djetetu, što spada u pravo djeteta na zdravstvenu skrb i kontrolu.
Takvim bi se pregledom preveniralo kasno postavljanje dijagnoze iz spektra autizma.
Kod postavljanja dijagnoze uočava se već u najranijoj dobi kako se dijete ne smiješi, tj. ima kratak ili nikakav kontakt očima, ne odaziva se na svoje ime, ne pruža ruke da ga se podigne, ne usmjerava svoju vokalizaciju prema drugima, ne upotrebljava geste poput pokazivanja, ne maše pa-pa, ne pokušava privući pažnju drugih ljudi, teže preusmjerava pažnju na predmete oko sebe itd.
Nažalost, djeci se ne vrši pregled vida na vrijeme, što bi trebalo biti obavezno nakon šestog mjeseca, ali takvo se testiranje (screening) ne radi u našim pedijatrijskim ambulantama.
Anizometropia objašnjava različitu refraktivnu moć dva oka između kojih postoji nejednak fokus.
To je često zbog toga što jedno oko ima malo drugačiji oblik ili veličinu od drugoga i time uzrokuje asimetričnu zakrivljenost (astigmatizam), asimetričnu dalekovidnost (hyperopia) ili asimetričnu kratkovidnost (myopia).
Kada oči nemaju istu refrakcijsku moć, jedno je oko mutno u odnosu na drugo.
Mozak tada ne može zajedno upotrebljavati oči.
Mozak odabire oko s najjasnijom slikom ili s najmanjom količinom refrakcijske pogreške.
Mozak ignorira oko s mutnom slikom i ne razvija se adekvatna veza između njih.
To dovodi do trajnog slabog vida u tom oku ako se ne liječi.
„Mi prisiljavamo mozak da obrati pažnju na ovo oko kako bi se vid popravio“
- Pokrivanjem jačeg oka,
- Kapima za zamućivanje jačeg oka,
- Hanzaplast preko naočala bez dioptrije.
Naglašavam da bi trebala postojati mogućnost pregleda na anizometropiju u sklopu screening protokola, koji je potrebno hitno uvesti.
Astigmatizam
Astigmatizam je jedan od uzroka iskrivljenog vida, jedna vrsta pogreške oka.
Kod djece se uglavnom vidi kroz pretjerano škiljenje, dijete namješta glavu i traži kut u kojemu će dobro vidjeti, osjetljivo je na svjetlo, a testiranjem Moorovog refleksa može se uočiti postoji li problem s razvojem vida. Djeca školske dobi pokazuju problem s vidom kod naprezanja očiju tijekom čitanja.
Također, kod neke se djece uočava neprestano zatvaranje očiju kao da su im kapci preteški.
Astigmatizam je stanje kada oko nije potpuno zaobljeno. To je fizička pogreška koja se manifestira promjenom u obliku, veličini ili zakrivljenosti oka.
Zbog te nepravilnosti svjetlost koja ulazi u oko nepravilno se prelama i zbog toga dolazi do oštećenja vida.
Simptomi koji upućuju na astigmatizam su i problem vida noću.
Velik se broj novorođenčadi rodi s astigmatizmom. Postoji nekoliko vrsta astigmatizma.
Nizozemski je oftalmolog 1864. godine impresionirao oftalmološki svijet ukazivanjem na učestalost i važnost greške.
Refrakcijska greška ili greška loma, greška je u fokusiranju svjetlosti i čest je razlog smanjene vidne oštrine oka.
Trebalo bi uvesti obavezan pregled djece sa šest mjeseci starosti.
Anizokoria
Anizokorija je stanje u kojem je zjenica jednog oka drugačija od zjenice drugog oka. Krvarenja u lubanji najčešći su uzroci. Međutim, nitko toj temi ne pridaje veliku važnost, premda je bitan screening na anizokoriju.
Dodatni uzroci mogu biti:
- Izravna trauma oka,
- Upala vidnog živca,
- Tumor na mozgu,
- Aneurizma.
Ljudi često ne uočavaju da su im zjenice različitog izgleda ili različite veličine. Dogodi se primjerice da ukažem roditeljima na razliku u zjenicama kod njihove djece, ali ne primjećuju jer imaju i oni takav problem koji nitko ne prepoznaje.
Često uputim roditelje da uoče razliku na fotografijama svoje djece.
Oftalmolozi ne vrše takav pregled, a trebali bi primjerice kontrolirati zjenice djeteta u osvijetljenoj i u mračnoj prostoriji jer takav pregled omogućava uvid u to kako zjenice reagiraju na svjetlost te koja je zjenica nepravilna. Anizokorija možda ne utječe na vid, ali kod djece slabijeg vidnog pamćenja nužno je utvrditi stanje.
Također, svako bi dijete trebalo sa šest mjeseci starosti uputiti na takav pregled.
Hyperopija
Hyperopija je dalekovidnost.
To je stanje kod kojeg osoba vidi udaljene predmete bolje od onih koji su blizu, zbog čega možda izostaje koordinacija oko-ruka, bez koje nema razvoja aktivnosti spoznaje.
Myopia
Kratkovidnost je refrakcijska pogreška oka, a razvija se najčešće tijekom djetinjstva i školske dobi.
Najčešće je posljedica astigmatizma.
Problem je u strukturi oka tj. u slučajevima kada je očna jabučica preduga ili je rožnica zakrivljena. Objekti se fokusiraju ispred mrežnice, dio oka koji je zadužen za viđenje.
Simptomi koje možete uočiti:
- Škiljenje,
- Umor u očima,
- Kratkovidna djeca imaju problem s čitanjem sa školske ploče,
- Mutan vid kada se fokusira na udaljene objekte,
- Potreba za škiljenjem ili djelomičnim zatvaranjem kapaka kako bi vidjeli jasnije.
Kod miopije dioptrija je negativnog predznaka. Što je broj veći, to će leće biti jače. Teško se otkriva kod mlađe djece kojima se zamagljen vid čini normalnim.
Pupillary distance
Udaljenost zjenica udaljenost je u milimetrima između središta svake zjenice.
Blickasymetrija
Razvoj treba pratiti kroz:
- Imitaciju,
- Percepciju,
- Finu motoriku,
- Grubu motoriku,
- Koordinaciju oko-ruka,
- Kognitivne sposobnosti,
- Verbalne sposobnosti.
Većina roditelja najčešće uočava problematiku razvoja svoje djece ”od verbalnih sposobnosti prema gore.”
Imitacija ima posebno značenje zbog povezanosti s govorom. Da bi se razvio govor, dijete treba moći imitirati.
Motorička imitacija treba biti naučena prije nego što se počne s jezičnom imitacijom.
Imitacija ima vrlo važnu ulogu u socijalizaciji.
Percepcija je područje koje procjenjuje funkcioniranje djeteta u području vizualnih i slušnih podražaja.
Osjetilo vida i osjetilo sluha osnova su sveukupnog učenja.
Bitno je naglasiti da se tim znanjem ili saznanjem prije svega prevenira postavljanje dijagnoze autizma, a i kada se postavi dijagnoza autizma, djetetu se daju zadatci iz područja percepcije niže kronološke dobi.
Finom se motorikom procjenjuju vještine koje su preduvjet za samostalnost, koja se u procesu normalnog razvoja savladava u prve tri do četiri godine života.
Koordinacija oko-ruka ide u suradnji s finom motorikom. Vještine u tom području preduvjet su učenju crtanja i pisanja.
Kognitivne i verbalne sposobnosti međusobno su ovisna područja i znatno se preklapaju.
Kognitivne sposobnosti podrazumijevaju određeno receptivno razumijevanje govora.
Ovdje se ne zahtijeva ekspresivni govor.
Dijete mora moći pokazivati, npr. dijelova tijela na lutki, svoje oko, nos, uho, usta.
Također, kada se na stol stave geometrijski likovi i zatraže nalozi daj mi i pokaži mi, gesta ne bi smjela izostati.
Kada se djetetu ponudi slagalica od četiriju dijelova, obuhvaća se i percepcija vida, percepcija sluha, ali i kognitivno i koordinacijsko područje.
Treba postaviti sva četiri dijela slagalice na stol i zatražiti od djeteta da složi dijelove u cjelinu. Ako ne shvati što treba činiti, onda se manipulira djetetovom rukom kojom se pokazuje kako treba složiti slagalicu.
Polazi se s pretpostavkom kako su bicepsi, tricepsi i brahioradijalis sposobni izvesti pokret kao da su vid i sluh uredni.
Kada ne postoji ništa fiziološko, onda se ide korak unatrag i testiraju se primitivni refleksi. Ako su još prisutni, treba pospješiti njihovu integraciju, kako bi se razvoj mogao pravilno nastaviti.
Sam je proces složen, ali jednim slijedom i stalnim ponavljanjem mozak obavještavamo da nešto nije u redu, da ne prati dob te uz malo znanja o neuroplastičnosti moguće je dijete vratiti na prvobitan put razvoja.
Spremnost za školu
- PERCEPTIVNI TEST
Ispituje se sposobnost vidne diskriminacije složenih likova. Cilj je u svakom zadatku pronaći između 5 likova 2 identična i prekrižiti ih.
- TEST SPAJANJA TOČKICA
Ispituje se grafomotorička sposobnost precrtavanja likova u mrežu točaka. U mrežu točaka treba što preciznije precrtati predložak koji se nalazi u mreži s lijeve strane
- TEST PREPOZNAVANJA ČINJENICA
Mjeri se prepoznavanje svakodnevnih činjenica i pojmova, baratanje njima te razumijevanje njihovih međusobnih odnosa. Zadaci su konstruirani tako da pokrivaju tri područja djetetova iskustva, npr. priroda, ljudi i društvo.
Unutar tih područja obuhvaćene su dvije vrste pojmova, one koje upućuju na radnju, stanje ili zbivanje (činjenice) i one koje upućuju na funkcionalni odnos (tko što radi ili čemu to služi).
- TEST PRECRTAVANJA
Mjeri se sposobnost okulomotoričke koordinacije i fina motorika pri precrtavanju likova.
Zadaci većinom sadrže likove koji podsjećaju na brojke i slova, a načinjeni su od ravnih i zakrivljenih crta
U prazan prostor između dviju crta treba dvaput precrtati likove s početka svakog reda.
- NUMERIČKI TEST – prema WISC IV testu
Jako je bitno poznavanje pojma polovica, tj. dijela manjeg od jednog cijelog.
- KONTROLA SLINE
Prilikom čitanja i ponavljanja rečenice od sedam riječi, upozoriti dijete da proguta slinu.
Gutanje sline motorička je radnja.
Da bi dijete zapamtilo, treba uvesti tretman četkanja lica, vrata (prema uputama)!
Također, usne se mogu brisati maramicom, tako da se uvijek briše donja usna potezom prema gore, a gornja prema dolje.
Time se daje potreban senzorni unos i potiče svjesnost usana kao i zatvaranje usana.
Uloga četkanja (WILBARGERIN PROTOKOL) sastoji se od apliciranja dodira čvrstog pritiska određenim četkama primijenjenog specifičnom metodom, uz pritisak na zglobove.
Cijeli postupak može se ponavljati više puta dnevno, preporuka više puta!
O tome se može pročitati u vidu IASTIM metode, također.
- ORALNO MOTORIČKE AKTIVNOSTI
Ustrajni zagrizi i žvakanje daje ustima taktilne i proprioceptivne podražaje, stoga je dobro upotrijebiti ljute bombone, barem dvije dnevno (bronhi i sl.). Ljuti bombon potaknut će i gornje tvrdo i meko nepce na reakciju, a tako se riješava refleks povraćanja.
Također, nuditi npr. jabuku ili tost kruh i tražiti da zijeva na imitaciju.
Sve navedeno radom i upornošću može se pospješiti, samo treba dijete postaviti u obiteljski kontekst i ne prepustiti dijagnozi.
Pripremila: Marija Klaić